Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik povukao je sa sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) prijedlog zakona koji bi trebao regulisati prava izabranih predstavnika RS-a u periodu od 1991. do 1996. godine.
Haški osuđenik Momčilo Krajišnik, koji je na slobodi već dvije godine, kazao je da je teško živjeti sa etiketom ratnog zločinca, ali da je njemu savjest čista.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić je iskazima trojice svjedoka Odbrane nastojao da opovrgne postojanje plana za nasilni progon Muslimana i Hrvata iz Bosanske krajine, za koji je optužen.
U nastavku suđenja Radovanu Karadžiću, svjedok Odbrane Momčilo Krajišnik negirao je da su za bombardovanja Sarajeva krivi srpski politički lideri, ustvrdivši da je Vojska Republike Srpske (VRS) samo uzvraćala na vatru iz grada.
Unakrsno ispitujući Momčila Krajišnika, svjedoka Odbrane, Haško tužilaštvo je dokazivalo da je političko vođstvo bosanskih Srba, predvođeno optuženim Radovanom Karadžićem, odredilo vojsci šest strateških ciljeva, od kojih je prvi bilo nasilno razdvajanje od Bošnjaka i Hrvata.
Nastavljajući svjedočenje u odbranu Radovana Karadžića, Momčilo Krajišnik negirao je optužbe da su obojica bila učesnici u zločinačkom poduhvatu stvaranja etnički čiste srpske države u BiH.
Bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik je, svjedočeći u odbranu Radovana Karadžića, izjavio da je rat u BiH izazvala “muslimansko-hrvatska koalicija” protivustavnom secesijom od Jugoslavije, uprkos protivljenju srpskog naroda.
Bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik i ratni komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić na spisku su svjedoka Odbrane koji je Radovan Karadžić dostavio Haškom tribunalu.
Penzionisani general Vojske Republike Srpske (VRS) Manojlo Milovanović posvjedočio je na suđenju Ratku Mladiću da se Skupština RS-a u maju 1992. – na sjednici na kojoj je formirala VRS i generala Mladića postavila za njenog komandanta – “opredijelila za ratnu opciju”.
Haški tribunal odobrio je zahtjev Momčila Krajišnika za prijevremeno puštanje na slobodu u septembru, nakon odsluženja dvije trećine dvadesetogodišnje kazne za zločine počinjene u BiH.
Tužilaštvo Međunarodnog suda u Haagu zatražilo je od Žalbenog vijeća da poništi prvostepenu odluku kojom je bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić, na polovini suđenja, oslobođen optužbe za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u sedam opština u BiH, izuzev Srebrenice.