Jezik / Language:
Pratite nas na

Anketa: Stop cenzuri o ratnim zločinima

Molimo vas da odvojite trenutak vremena i odgovorite na nekoliko pitanja u sklopu naše ankete kojom ćete nam pomoći da zaustavimo anonimizaciju sudskih dokumenata i nedavanje audio i video materijala sa suđenja.

Počnite anketu >>
Share:

Potrebno poboljšanje saradnje

Asocijacija izvještača sa Suda BiH (AIS), uz BIRN BiH i Fondaciju Konrad Adenauer, u Tuzli je u utorak, 31. maja ove godine, organizirala sastanak predstavnika pravosuđa, novinara i nevladinih organizacija na kojem je raspravljano o mogućnostima poboljšanja saradnje.

Učesnici sastanka istakli su kako odnosi između medija i pravosuđa moraju biti unaprijeđeni u cilju informiranja javnosti o predmetima ratnih zločina i ostalih pitanja koja se tiču pravosudnog sektora, ali su naglasili da se suočavaju s brojnim problemima u radu.

Naime, predstavnici pravosuđa kazali su da novinari koji izvještavaju iz sudnica često su neobučeni za takvo izvještavanje, da su skloni senzacionalizmu i iskrivljavanju informacija, dok su novinari prigovorili na čestu zatvorenost sudova i tužilaštava, te skepticizam prema novinarima.

Osim novinara i predstavnika pravosuđa, sastanku su prisustvovali članovi nevladinih organizacija iz Tuzle “Vive žene” i Foruma građana Tuzle, kao i monitor OSCE-a u Tuzli, koji su također naglasili važnost otvaranja pravosudnih institucija i obavještavanja javnosti o procesima koje vode sudovi i tužilaštva.

Osnovni problem oko kojeg su se složili svi učesnici – od predstavnika sudova do novinara – jeste nepostojanje glasnogovornika u Kantonalnom sudu u Tuzli, te Okružnom sudu u Bijeljini.

Indira Hadžimehmedović, predsjednica Suda, kazala je kako je primorana da sama odgovara na novinarske upite, što joj oduzima jako mnogo vremena.

“Mediji ne mogu bez nas, ali mi moramo da radimo s njima kako bismo izgradili partnerski odnos. Kada su u pitanju predmeti ratnih zločina, to je posebno značajno. Mi ćemo imati u budućnosti tih predmeta, i zato moramo sada izgraditi kapacitete i odnose da bi informacija lakše išla ka javnosti”, kazala je Hadžimehmedović.

Predstavnici pravosudnih institucija su istakli da u slučaju “velikog interesovanja” medija, povremeno šalju obavještenja za javnost ili organiziraju konferencije za medije na kojima pružaju informacije o određenim slučajevima. Međutim, naglašeno je kako bi se ova praksa mogla češće primjenjivati.

Medijski radnici naglasili su kako bi se pravosuđe u Tuzli i Bijeljini trebalo ugledati na rad Suda i Tužilaštva BiH, ili pak Haškog tribunala, u cilju ostvarivanja što bolje saradnje s javnosti.

Svi učesnici su se složili da pravosudne organizacije trebaju biti proaktivnije u nastupu prema medijima, jer se zatvorenošću postiže pogrešan utisak u javnosti o radu pravosuđa. Jedan od zaključaka je bio da sudovi i tužilaštva nastave i unaprijede rad na postavljanju vijesti na web stranice, što će novinarima uveliko olakšati rad i pristup informacijama.

Novinari iz lokalnih sredina kazali su da iz pravosudnih institucija često ne dobiju informacije, jer se njihovi upiti ne smatraju značajnim, zbog čega je naglašen značaj institucionaliziranja prakse, koja će biti jednaka prema svima.

Sastanku u Tuzlu prisustvovali su predstavnici Kantonalnog suda i Tužilaštva u Tuzli, Okružnog suda u Bijeljini, novinari Dnevnog avaza, TV Živinice, Instituta za izvještavanje u ratu i miru, kao i predstavnici nevladinih organizacija “Vive žene”, Foruma građana Tuzla i OSCE-a.

U ovoj godini AIS će, skupa s BIRN-om i uz podršku Fondacije Konrad Adenauer, održati sastanke pod nazivom “Transparentnost pravosuđa i odgovornost medija” u Bihaću i Sarajevu / Istočnom Sarajevu.

Share:
comments powered by Disqus

Bilten

Izaberite newsletter