Jezik / Language:
 
Share:
za-zločine-u-srebrenici-568-godina-zatvora
10 Juli 2014
Analiza

Za zločine u Srebrenici 568 godina zatvora

Selma Učanbarlić BIRN BiH Sarajevo

Za genocid i druge zločine koji su prije 19 godina počinjeni u Srebrenici, do sada je pravosnažno osuđeno 30 osoba, na ukupno 568 godina zatvora.

Nakon što je Vojska Republike Srpske (VRS) 11. jula 1995. godine zauzela Srebrenicu, hiljade stanovnika – većinom žena, djece i staraca – okupilo se u bazi UNPROFOR-a tražeći pomoć, dok je grupa muškaraca, idući preko šume, pokušala prijeći na teritoriju pod kontrolom Armije BiH (ABiH).

U danima nakon zauzimanja Srebrenice muškarci koji su izdvojeni u Potočarima ili uhvaćeni dok su pokušavali napustiti ovo područje, zatočeni su i pogubljeni.

Presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) i Suda BiH utvrđeno je da je u julu 1995. ubijeno više od 7.000 srebreničkih muškaraca i dječaka, a žene i djeca, njih oko 25.000, transportovani su na teritoriju koja je bila pod kontrolom ABiH.

Za ove zločine je Haški tribunal do sada pravosnažno osudio sedam osoba, na ukupno 118 godina zatvora. Najveću kaznu izrekao je Radislavu Krstiću, bivšem zamjeniku komandanta Drinskog korpusa VRS-a, osudivši ga na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida.

Obrazlažući presudu Krstiću, Vijeće je kazalo da su se masovne egzekucije uglavnom odvijale prema utvrđenom obrascu, na način da su zarobljenici prvo dovođeni u prazne objekte, iz kojih su kasnije vođeni na mjesta pogubljenja.

“Kada bi stigli na mjesta egzekucije, ljude su u malim grupama skidali s kamiona, postrojavali ih i strijeljali. One koji su preživjeli prve rafale iz vatrenog oružja ubijali bi pojedinačnim hicem, no katkada ih se prethodno ostavljalo da neko vrijeme pate. Odmah poslije, a ponekad i tokom pogubljenja, stizala bi mehanizacija za iskop i tijela bi se pokopavala”, navodi se u presudi.

Većina mjesta na kojima su ubijani srebrenički muškarci bila je u zoni odgovornosti Zvorničke brigade. Dragan Obrenović, bivši načelnik štaba i zamjenik komandanta ove brigade, osuđen je na 17 godina zatvora nakon što je priznao krivicu.

Vijeće Haškog tribunala zaključilo je da je Obrenović znao da pripadnici Zvorničke brigade učestvuju u organizovanju ubijanja i u pokopavanju pogubljenih zarobljenika.

“Kriv sam i za ono što nisam učinio, što nisam pokušao zaštititi te zarobljenike, bez obzira na privremenost moje tadašnje funkcije. Iznova postavljam ponovo sebi pitanje šta sam mogao da učinim a šta nisam učinio. Hiljade nevinih žrtava je stradalo. Ostali su grobovi, izbjeglice, sve razoreno i nesreća opšta. Dio odgovornosti za to snosim i ja”, izjavio je Obrenović pred Sudom u Haagu.

Priznanje i pomirenje

Za zločine u Srebrenici, Sud BiH je do sada pravosnažno osudio 23 osobe, na ukupno 450 godina zatvora. Pred ovim sudom je na 30 godina zatvora osuđen i Milorad Trbić, nekadašnji načelnik za bezbjednost Zvorničke brigade. On je ujedno i prva osoba koja je pravosnažno osuđena za genocid.

“Trbić je po prijekom postupku pogubio desetine muškaraca, da bi zastrašio, obuzdao i kontrolisao ostale zarobljenike. On je svjesno i hotimično omogućio koordinaciju organizovanih likvidacija”, navodi se u presudi Trbiću.

Najveću kaznu Sud BiH je izrekao Francu Kosu, bivšem pripadniku Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba VRS-a, osudivši ga na 35 godina zatvora zbog strijeljanja Srebreničana 16. jula 1995. na Vojnoj ekonomiji Branjevo. Zajedno s Kosom su za ovaj zločin osuđeni Stanko Kojić, Vlastimir Golijan i Zoran Goronja, na ukupno 77 godina zatvora.

Sud BiH je najniže kazne za zločin u Srebrenici izrekao Milivoju Ćirkoviću i Zoranu Kušiću, bivšim pripadnicima Centra za obuku na Jahorini Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), osudivši ih nakon priznanja krivice na po pet godina zatvora.

Obrazlažući visinu kazne koja je izrečena Kušiću, Sudsko vijeće je pojasnilo da je posebno cijenilo činjenicu da se Kušić “priznavanjem krivice suočio s posljedicama onoga što je uradio”.

“Ovo priznanje krivice doprinosi kako utvrđivanju istine, tako i pomirenju na ovim prostorima, u šta Vijeće vjeruje, a što je bitno uticalo na donošenje odluke o tome koju težinu treba dati potvrdnom izjašnjavanju o krivici”, navodi se u obrazloženju te presude. 

Pred Haškim tribunalom i Sudom BiH krivicu za zločine počinjene u Srebrenici je, pored Kušića i Ćirkovića, priznalo još šest osoba. Dražen Erdemović, bivši pripadnik Desetog diverzantskog odreda, prvi je to učinio.

Obraćajući se Vijeću Haškog tribunala, Erdemović, koji je za strijeljanje na Branjevu osuđen na pet godina, kazao je da je bio prisiljen da to učini, te da ništa nije mogao uraditi da spriječi stradanje Srebreničana.

Smanjene kazne za genocid


Za sedam osoba koje su ranije bile osuđene za pomaganje u genocidu, Sud BiH je ove godine smanjio kazne nakon što je utvrđeno da je u njihovom slučaju primijenjen pogrešan zakon.

Primjenjujući krivični zakon bivše Jugoslavije umjesto Krivičnog zakona BiH, Sud je osudio Milenka Trifunovića, Branu Džinića, Aleksandra Radovanovića, Slobodana Jakovljevića i Branislava Medana na po 20 godina zatvora – smanjivši im kazne u rasponu od osam do 13 godina zatvora.

Oni su osuđeni za strijeljanje oko 1.000 Srebreničana počinjeno 13. jula 1995. u Zemljoradničkoj zadruzi u selu Kravica kod Bratunca.

Zbog pogrešne primjene zakona Državni sud je kazne smanjio i Petru Mitroviću, sa 28 na 20 godina zatvora, te Željku Ivanoviću, sa 24 na 20.

Optužbi za genocid i druge zločine počinjene u julu 1995. u Srebrenici, do sada je pred Sudom BiH pravosnažno oslobođeno 14 osoba, dok je pred Tribunalom u Haagu pravosnažno oslobođena samo jedna osoba.

Izricanje pravosnažnih presuda pred Haškim tribunalom trenutno čekaju devetorica pripadnika VRS-a i Državne bezbjednosti Republike Srbije, dok su u toku suđenja Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku RS-a, i Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba VRS-a.

Pred Sudom BiH trenutno se sudi četvorici optuženih za genocid.

Povezani naslovi

Share:
comments powered by Disqus