Jezik / Language:
 
Share:
zaštita-institucija-i-uvođenje-cenzure
23 Maj 2013
Analiza

Zaštita institucija i uvođenje cenzure

Selma Učanbarlić BIRN BiH Sarajevo

Usvajanje izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH građanima bi ograničilo pristup informacijama koje su u posjedu javnih institucija.

Novinari i stručnjaci za medije smatraju da bi takav zakon bio uvođenje cenzure i ograničavanje istraživačkog novinarstva.

Ministarstvo pravde BiH u maju je objavilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZoSPI). Za razliku od važećeg zakona, prema kojem su informacije javno dobro, Nacrtom se zaštita ličnih podataka stavlja ispred prava na slobodu pristupa informacijama.

Novim zakonom javnost bi bila ograničena u dobijanju informacija koje sadrže lične podatke, a sve s ciljem zaštite prava na privatnost. Neobjavljivanje informacija postalo bi pravilo, a objavljivanje izuzetak.

“Ne polazi se od toga da je informacija javno dobro kojim svi raspolažu, nego se smatra da je informacija, s obzirom da ima osobni podatak, vlasništvo institucije i zabranjuje se samo zbog činjenice da sadrži osobni podatak”, smatra Jasminka Džumhur, ombudsman za ljudska prava BiH.

Stručnjaci i novinari smatraju da se ne smiju usvojiti predložene izmjene jer bi institucije uskratile davanje informacija pravdajući se zaštitom ličnih podataka.

“Mislim da je ovo jedna manipulacija kroz koju se pokušava uvesti sistem u kojem će informacija biti sredstvo manipulacije, mogućnost da se sakrije nešto, a ne javno dobro, kako bi trebalo da bude”, kaže Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja “BH novinari”.

Predložene izmjene, kako tvrde stručnjaci, u suprotnosti su s međunarodnim standardima.

Ograničeno davanje informacija


U martu prošle godine Državni sud je donio odluku kojom se sudski dokumenti anonimiziraju, a audio i video materijali omogućuju gotovo uvijek u trajanju od deset minuta, iako suđenja traju po nekoliko sati. Tužilaštvo BiH optužnice ne dostavlja nikako. Ovakva pravila davanja informacija važe i u nekim entitetskim pravosudnim institucijama.

Do anonimizacije sudskih dokumenata došlo je na prijedlog Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Iako su mediji i nevladin sektor osudili anonimizaciju – stavljanje inicijala umjesto imena i prezimena – Agencija je inicirala i izmjene postojećeg Zakona o slobodi pristupa informacijama.

Prema izmjenama, javne institucije mogu ograničiti davanje informacije koja može ugroziti pravo na privatnost ili drugi privatni interes. Prema tome, ukoliko ove izmjene budu usvojene, sve javne institucije moći će ograničiti davanje informacija, kako bi se zaštitili lični podaci.

Nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama analizirao je Mehmed Halilović, stručnjak za medijska pitanja. On smatra da se predloženim izmjenama uvode ograničenja u pristupu informacijama.

“Prema Nacrtu zakona, neobjavljivanje informacija postalo bi pravilo, a objavljivanje izuzetak. Takav pristup bi, nema sumnje, otvorio put javnim vlastima za zloupotrebu zakona”, navodi on.

Sve informacije, kako pojašnjava Jasminka Džumhur, sada su javno dobro. S novim zakonom informacija bi, kaže ona, postala vlasništvo institucije i mogla bi se zabraniti samo zbog činjenice da sadrži osobni podatak koji i ne mora značiti da ugrožava pravo na privatnost.

Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka, kaže da predložene izmjene ne poništavaju princip prema kojem su informacije koje su u posjedu javnog organa javno dobro i da trebaju biti dostupne u najvećoj mjeri.

U Nacrtu zakona navodi se i da javni organ neće ograničiti pristup informacijama koje se odnose na korištenje javnih sredstava, vršenje javnih funkcija, te sudske odluke u predmetima od općeg značaja. Ipak, novinari smatraju da bi usvajanje ovih izmjena dalo institucijama mogućnost manipulacije i sakrivanja određenih informacija.

“Ako izgubimo mogućnost da koristimo odbredbe Zakona o slobodi pristupa informacijama, izgubit ćemo jako puno u smislu transparentnosti rada određenih institucija”, kaže Rudić.

Privatnost kao izlika


Halilović ističe kako izmjene Zakona mogu ugroziti osnovne demokratske principe “otvorene vlade”, onemogućiti borbu protiv korupcije i u velikoj mjeri otežati istraživačko novinarstvo.

“Meni se čini da je to početak uvođenja cenzure. Novinar će imati smanjene mogućnosti da provjeri informacije koje se plasiraju jer će se puno toga uskraćivati uz izliku da se štiti privatnost”, kaže Renata Radić-Dragić, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Vesna Alaburić, dugogodišnja pravnica i ekspert za pravo u medijima, naglašava da je nedopustivo ukidati pravo javnosti da bude informisana kako bi se zaštitili lični podaci.

Navodeći činjenicu da su neki dokumenti pravosudnih institucija već nedostupni javnosti ili anonimizirani, Borka Rudić kaže da se mora spriječiti usvajanje predloženih izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama.

O načinu na koji se trebaju objavljivati dokumenti pravosudnih institucija, Alaburić kaže da presude trebaju biti potpuno dostupne javnosti, u skladu s temeljnim načelom da su sve sudske rasprave javne osim ako se posebnom odlukom javnost ne isključi sa nekih ročišta.

“U našoj pravnoj tradiciji vrijedi pravilo da su, slično presudama, i optužnice javne. Ima se pravo o njima pisati i komentirati, ali je granica ne vršiti pritisak na pravosuđe i ne prejudicirati krivičnu odgovornost osumnjičene osobe”, kaže Alaburić.

Iako u Agenciji za zaštitu ličnih podataka navode da su izmjene Zakona pokrenuli kako bi bio usklađen s međunarodnim dokumentima, Džumhur ističe da je upravo ovakav prijedlog u suprotnosti s međunarodnim standardima.

Nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama postavljen je na web stranici Ministarstva pravde BiH, gdje do kraja ovog mjeseca građani mogu dati svoj komentar na predložene izmjene Zakona.

Share:
comments powered by Disqus

Povezano sa ovim člankom

Gradovi