Jezik / Language:
 
Share:
isplate-ratnih-zločina
2 August 2016
Vijest

Isplate ratnih zločina

Džana Brkanić BIRN BiH Sarajevo

Petorici osuđenih za ratne zločine sudovi su odobrili da zatvorsku kaznu zamijene novčanom. Trojica osuđenika, kojima su izrečene kazne za zločine počinjene u Cazinu, Tešnju i Brčkom, već su uplatili novac i izbjegli odsluženje zatvorske kazne.

Prema istraživanju Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), petorici osuđenika kojima je izrečena kazna zatvora od godinu i manje, kantonalni sud ili Osnovni sud u Brčkom odobrio je zamjenu zatvorske kazne novčanom. Određeni su im pojedinačni iznosi oko 36.000 KM s obzirom da se, u prosjeku, po danu računa 100 KM.

Iako je zamjena niskih zatvorskih kazni novčanim omogućena zakonom, neke sudije i tužioci smatraju da se u slučajevima ratnog zločina na taj način ne ispunjava svrha kažnjavanja. S druge strane, iz institucija za zaštitu ljudskih prava navode da osuđeni za ratne zločine moraju imati ista prava kao i svi ostali i da im je to garantovano međunarodnim konvencijama.

Sudska praksa i zakoni u ovoj oblasti nisu isti u Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS), što je, prema stručnjacima, također osnov kršenja ljudskih prava.

Predsjednici sudova u Zenici, Travniku, Banjoj Luci, Odžaku, Bihaću, Sarajevu, Brčkom i drugih nižih sudova smatraju da sudska praksa mora biti ujednačena zbog pravne sigurnosti i jednakosti svih lica pred zakonom.

Pražnjenje zatvora

“Mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora do jedne godine ima učinka na ostvarenja prihoda budžeta, a pitanje je da li ima uticaja na svrhu kažnjavanja. Međutim, tako se oslobađaju zatvorski kapaciteti”, navodi Senaid Ibrahimefendić, predsjednik Okružnog suda u Istočnom Sarajevu.

On smatra da je neophodno provesti širu raspravu o ovoj tematici kako bi se donijeli konkretni prijedlozi i rješenja.

Bojan Stević, predsjednik Okružnog suda u Trebinju, ističe da ratni zločini nose specifičnu težinu.

“Po meni je degutantno da za ratni zločin neko plati. To je karikatura. Ratni zločin je sam po sebi težak i bez obzira koja je kazna izrečena, jer ona može biti niska iz hiljadu i jedne olakšavajuće okolnosti, ipak je to ratni zločin, a ne brza vožnja”, kaže Stević.

Redžo Delić, šef Odjela za ratne zločine i privredni kriminal u Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona, smatra da se plaćanjem u zamjenu za kaznu zatvora ne može postići svrha kažnjavanja.

“Moj lični stav je da zamjena kazne zatvora za ratni zločin od 100 maraka nije adekvatna. Međutim, mi smo tu dovedeni pred svršen čin od strane zakonodavca, gdje je trebalo reći da se za određeno djelo ne može izvršiti zamjena novčane kazne”, ističe Delić.

Nejednaki pred zakonom

Zakonom u FBiH je predviđeno da se kazna zatvora od godinu ili manja može zamijeniti novčanom, a u RS-u je ta granica šest mjeseci. U RS-u nije bilo slučajeva isplate kazni za ratne zločine.

“Mogu da kažem kao građanin, trebalo bi da su krivični zakoni u oba entiteta jednaki i da su prakse u sudovima iste. Jedan izvršilac s jedne strane entitetske linije dobija pravo na otkup zatvorske kazne i od godinu dana, a pređe u RS – i ne može ako je preko šest mjeseci. To izaziva nezadovoljstvo i nejednakost kod ljudi u jednoj te istoj državi”, kaže Duško Ninković, predsjednik Okružnog suda u Doboju.

Rada Kafedžić iz Odjela za prava zatvorenika pri Instituciji ombudsmana BiH ističe kako bi se dan zatvora morao obračunavati u istom iznosu, kako nezaposleni ne bi bili u nepovoljnijem položaju.

“Godinama ukazujemo na neharmonizirano zakonodavstvo kao osnov kršenja prava. Bez obzira koji je sud u pitanju, tretman mora biti jednak. Mogućnost zamjene zatvora novčanom kaznom mora biti u istom iznosu za sve osuđenike. Praksa pokazuje da je to za sada neusaglašeno, a procedure usaglašavanja traju dugo, čak su i upitne, sve do dana današnjeg”, objašnjava Kafedžić.

Amir Ćoralić jedan je od osuđenika koji su platili 36.500 maraka kao zamjensku kaznu za boravak u zatvoru. On je, nakon priznanja krivice, pred Kantonalnim sudom u Bihaću prošle godine osuđen na 11 mjeseci zatvora za silovanje maloljetnice počinjeno 1993. na području Cazina.

Ćoralić je branioca sam plaćao, kako nam je potvrđeno u Kantonalnom sudu u Bihaću, ali nismo mogli dobiti informaciju da li je oštećenoj isplatio 50.000 KM na ime nematerijalne štete.

Na sudu u Bihaću doneseno je još jedno rješenje kojim se kazna zatvora mijenja u novčanu, ali je na njega uložena žalba.

U Kantonalnom sudu u Zenici su potvrdili da je osuđeni Atif Krkalić također uplatio 36.000 KM u zamjenu za odsluženje kazne. Krkalić je proglašen krivim da je fizički maltretirao tri civila srpske nacionalnosti prilikom ispitivanja o posjedovanju oružja u junu i julu 1992. godine u ugostiteljskom objektu u Jelahu (općina Tešanj).

U Krkalićevom zahtjevu za zamjenu zatvorske kazne se navodi da je porodičan čovjek, da se pokajao i korektno držao tokom postupka, a da počinjeno djelo nije proizvelo štetne posljedice.

Share:
comments powered by Disqus