Jezik / Language:
 
Share:
10 Juli 2014

Genocid u BiH

BIRN BiH Sarajevo
Često nazivano i “zločinom nad zločinima”, krivično djelo genocida definirano je u prvom članu Konvencije o prevenciji i kažnjavanju djela genocida iz 1948. kao namjera "potpunog ili djelomičnog uništenja nacionalne, etničke, rasne ili religijske grupe" putem "ubijanja članova te grupe"; "uzrokovanjem teških tjelesnih i psihičkih oštećenja članovima grupe"; "namjernim nametanjem takvih životnih uvjeta grupi, koji proračunato dovode do fizičkog uništenja cijele grupe ili njenog dijela"; "nametanja mjera s ciljem sprečavanja rađanja djece unutar grupe"; te "nasilnog prebacivanja djece iz te grupe u neku drugu grupu”.
Jedanaestog jula 1995. srpske snage su zauzele UN-ovu sigurnu zonu Srebrenicu i sistematski istrijebile hiljade bosanskih muslimana, uključujući i adolescente i odrasle, u sklopu najvećeg masakra počinjenog u Evropi nakon Holokausta.

Međunarodni sud pravde (ICJ) je 2006. godine donio presudu u predmetu tužbe za genocid koju je Bosna i Hercegovina podnijela protiv Srbije 13 godina ranije. Sud je kvalificirao masakr u Srebrenici kao djelo genocida, te utvrdio da je Srbija, time što nije pokušala ni spriječiti ni kazniti taj zločin, prekršila Konvenciju o prevenciji i kažnjavanju djela genocida. Razlike između spomenutih odluka sudija i tužbe koju je podnijela Bosna i Hercegovina, a u kojoj je navedeno da je Srbija direktno odgovorna za genocid počinjen na njenoj teritoriji barem od 1992., dovele su do radikalnih negativnih kritika ove odluke.

Brojne žrtve srebreničkog genocida još uvijek nisu identificirane, zbog čega njihove porodice žive u nepodnošljivoj neizvjesnosti.
Share:
comments powered by Disqus

Povezano sa ovim člankom