Jezik / Language:
 
Share:
bijeljina-zatražiti-izmjene-zakona
20 April 2012
Analiza

Bijeljina: Zatražiti izmjene Zakona

BIRN BiH
Predstavnici pravosudnih institucija iz Bijeljine i Tuzle, mediji koji izvještavaju s tog područja, kao i predstavnici nevladinih organizacija smatraju da se treba zatražiti izmjena Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, a kojim se anonimiziraju podaci u optužnicama i presudama.
“Anonimizacija, kako se sada provodi, nema nikakvog smisla. Potpuna je konfuzija. Osim imena i prezimena optuženih osoba, anonimizira se i mjesto počinjenja djela, kao i drugi podaci. Niko ne može razumjeti zašto se neko procesuira”, smatra Admir Arnautović, glasnogovornik Kantonalnog tužilaštva u Tuzli.

U Okružnom tužilaštvu u Bijeljini kažu da ne postoje jedinstveni standardi kada je u pitanju anonimizacija, te da oni postupaju u skladu s mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

“U optužnicama stavljamo inicijale, ali ih postavljamo na web stranicu”, kaže Danka Prodanović, sekretarka Okružnog tužilaštva u Bijeljini.

Predstavnici građana smatraju da je ovom anonimizacijom kojom su obuhvaćene i pravosnažne presude, došlo do “perfidnog načina skrivanja podataka”.

Novinari kažu da nije jasno zašto se kriju podaci kada se svejedno mogu saznati na samom suđenju ili iz nekih drugih izvora, i samim time će javnost biti obaviještena. Skrivanjem podataka javnih institucija, smatraju novinari, dolazi se u situaciju da se “spekulira” i dezinformira javnost.

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH je u februaru 2011. godine donijela mišljenje o povlačenju optužnica s web stranica pravosudnih institucija, s ciljem zaštite ličnih podataka. To mišljenje je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) proslijedilo svim tužilaštvima i sudovima u BiH na postupanje.

Postupajući po mišljenju Agencije, Sud BiH je donio Uputu o anonimiziranju, po kojoj se svi sudski dokumenti anonimiziraju na način da se, naprimjer, umjesto “općina Srebrenica” stavlja “općina S” ili umjesto “ministarstvo pravde” samo “ministarstvo”.

Razna pravila
Tužilaštvo BiH je donijelo internu odluku da ni anonimizirane optužnice nisu više javni dokumenti.

Kantonalne, okružne i druge pravosudne institucije rade anonimiziranje, ali u većini slučajeva svako ima posebna pravila.

U Kantonalnom tužilaštvu u Tuzli kažu da imaju svoja pravila, koja su se pokazala kao jako dobra i, otkad se primjenjuju, nema više “napada” na ovu instituciju.

“Kada je osoba pritvorena, to jest kada je sud donio rješenje za određivanje pritvora, saopštavamo ime i prezime osumnjičene osobe. Ne saopštavamo ukoliko je riječ o seksualnim deliktima ili ako je riječ o maloljetnoj osobi. Moramo štititi maloljetne osobe i moral”, kaže Šesenam Ćosić, glavni tužilac u Kantonalnom tužilaštvu u Tuzli.

Ćosić naglašava da je potrebno “proaktivno informisanje” javnosti i to daje rezultate.

“Sve potvrđene optužnice postavljamo na web stranicu i obavještavamo javnost šta smo radili. Na novinarske upite odgovaramo u toku dana. Uvijek se može nešto reći”, kaže Ćosić i dodaje da su se pravila tuzlanskog tužilaštva pokazala kao relevantna, preporučujući da ih svi primjenjuju.

Emir Musli, novinar iz Bijeljine, ističe da su mediji i nevladine organizacije “korektiv” rada pravosudnih institucija i da im zbog toga ne bi trebale biti uskraćene informacije.

Vehid Šehić iz “Foruma građana” Tuzla smatra da se pravosudne institucije u BiH mogu ugledati na one u regionu, pojasnivši da se na web stranici Tužilaštva u Srbiji mogu naći kompletne optužnice, te da je snimanje u sudnici u Republici Hrvatskoj omogućeno.

Sabina Sarajlija, tužiteljica Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, koja je ujedno član i Udruženja tužilaca Federacije BiH, smatra da je transparentnost pravosudnih institucija važna i zbog preventivnog djelovanja za počinjenje nekih krivičnih djela.

“Iako je transparentnost jako važna, postoje ograničenja koja se moraju poštovati. Nekada kada se daju podaci, dolazi do senzacionalističkog pisanja. Unatoč tome, tužilaštva u BiH imaju imidž koji nije tako dobar i zbog toga je jako dobro da se uspostavi saradnja s medijima”, kaže tužiteljica Sarajlija.

Tajnost podataka
Unatoč ograničenjima, ističe Šehić, podaci ne trebaju biti u potpunosti tajni jer idemo u drugu krajnost koja, kada su u pitanju ratni zločini, može značiti kolektivizaciju krivice. Kada je riječ o drugim dokumentima koji se također anonimiziraju, kaže Šehić, tajni ne mogu biti podaci poreskih obveznika ili imovinski kartoni političara.

“Ukoliko imovinski kartoni političara nisu sa imenom i prezimenom, kako da pratimo da li je neko tokom obnašanja neke funkcije povećao svoju imovinu ili ne?”, pita se Šehić.

Emir Musli ističe da se novinarima vrlo često daju informacije prije nego što budu predmet sudskog procesa i onda se okrivljuju zašto to objavljuju.

“Možda griješimo što objavimo informacije do kojih dođemo prije pravosudnih institucija. Ali ako ih ne možemo dobiti ni od pravosudnih institucija, moramo nekako obavijestiti javnost. Ako ćemo poštovati pravila o anonimizaciji, onda se nikada neće saznati šta je ko uradio”, smatra Emir Musli.

Novinarka Mirsada Rešidović kaže da se mediji sami štite od klevete ukoliko pravosudne institucije potvrde imena i prezimena osumnjičenih ili optuženih osoba.

“Vrlo često u BiH veliki broj osoba ima ista imena i prezimena, pa ako novinar ne napiše podatak, naprimjer, o rođenju ili odakle je, može doći do zamjene identiteta. A ako se radi o inicijalima, sigurno nikoga neće interesovati taj tekst”, kaže Rešidović.

Ono u vezi s čim su saglasni kako predstavnici pravosudnih institucija, tako i nevladinih organizacija, te mediji, jeste potreba da se zatraži izmjena i dopuna Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH i time onemogući anonimizacija kada je riječ o optužnicama, presudama, ali i drugim dokumentima, kao što su imovinski kartoni i slično.
Share:
comments powered by Disqus

Povezano sa ovim člankom