Jezik / Language:
 
Share:
žalba-haških-tužilaca-na-oslobađanje-vojislava-šešelja
30 August 2016
Vijest

Žalba Haških tužilaca na oslobađanje Vojislava Šešelja

Denis Džidić BIRN BiH Sarajevo

Haško tužilaštvo podnijelo je žalbu na presudu kojom je lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj oslobođen krivice za zločine u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

U žalbi koju potpisuje tužiteljica Barbara Goy na 80 stranica, Haški tužioci su naveli da je prvostepeno vijeće pogriješilo u primjeni zakona i činjeničnim zaključcima, te je zatraženo da Šešelj bude proglašen krivim ili da se postupak obnovi pred Mehanizmom za međunarodne tribunale – institucije osnovane da okonča rad Haškog tribunala.

“Nakon što prihvati žalbu i odluči o Šešeljevoj krivici, Žalbeno vijeće bi trebalo u skladu s tim osuditi optuženog. Težina zločina, kao i brojne otežavajuće okolnosti, znače da bi optuženi trebao biti osuđen na 28 godina zatvora, što je tužilaštvo prvobitno i zatražilo”, navodi se u žalbi.

Ukoliko Žalbeno vijeće ne preinači presudu, kako su naveli tužioci, trebalo bi u najmanju ruku naložiti novo suđenje.

“U interesu pravde, posebno za žrtve zločina kao i za međunarodnu zajednicu, te zaovstavštine Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Mehanizma za međunarodne tribunale jeste da Žalbeno vijeće intervenira”, navodi se u žalbi.

Tužilaštvo je navelo da prvostepeno vijeće nije dalo obrazloženje za svoje zaključke o učešću Šešelja u udruženom zločinačkom poduhvatu te poticanju zločina, kao i da nije pravilno cijenilo sve dokaze.

Krajem marta ove godine, Haški tribunal oslobodio je Šešelja optužbi po svih devet tačaka optužnice za zločine počinjene na području BiH, Hrvatske i Vojvodine.

Većina članova Vijeća zaključila je da Tužilaštvo nije dokazalo postojanje udruženog zločinačkog poduhvata, kao i da Šešelj nije kriv za progon, deportaciju, mučenje, bezobzirno razaranje i pljačkanje u periodu od avgusta 1991. do septembra 1993. godine.

Vijeće je zaključilo da je Šešeljeva stranka regrutovala dobrovoljce u srpski četnički pokret “šešeljevci”, koji su upućivani na ratišta u BiH i Hrvatskoj. Međutim, Vijeće je konstatovalo da Šešelj nije mogao imati vezu sa dobrovoljcima od trenutka kad su uključeni u strukturu Jugoslovenske narodne armije (JNA), Vojske Jugoslavije (VJ) ili Vojske Republike Srpske (VRS).

Share:
comments powered by Disqus